Hrana i rak dojke

19. jun 2013. · Dijetetika i nutricionizam
Poštovani, da li možete da mi date neki savet koje su namernice zdrave i mogu da preveniraju nastanak raka dojke? Hvala puno.
Odgovor lekara — dr Danijela Ristić-Medić
Poštovana, Iako nema pouzdanih dokaza da povećan unos masti, ulja i šećera utiče na nčastanak malignih bolesti, ne treba zaboraviti da njihov veći unos vodi ka prekomernoj telesnoj masi a gojaznost je faktor rizika za nastanak karcinoma dojke. Stručnjaci iz oblasti ishrane ističu da ishrana namirnicama bogatih vitaminom C, karotenom i folnom kiselinom ima važnu ulogu u preveciji nastanka maligniteta. Zato jedite kupus, brokoli, kelj, prokelj, rukolu, spanać, karfiol, papriku, paradajz, grašak, pasulj (šareni i tamni), bundevu i šargarepu. Brokoli, prokelj, karfiol i kineski kupus sadrže sulforan i indole koji povećavaju stvaranje protektivnih enzima. Kuvajte ih kratko ili jedite sirove u salati.Od voća posebno su korisne jagode, maline, borovnice, trešnje, dinje, kajsije, breskve, šljive, jabuke (greni smit) kao i kivi, pomoranža i grejp. Jagode, maline, borovnice, i brusnice sadrže polifenole. Jedite ih za doručak uz sojino mleko i ovsene pahuljice. Pomorandže, mandarine, limun i grejpfrut sadrže flavonoide koji imaju antizapaljenski efekat. Smatra se da beli luk crni i mladi luk posto sdrđže sumporne sastojke imaju antikancerogeno dejstvo. Izoflavonoidi u soji ( uključujući genistein, daidzein i glycitein) sprečavaju rast tumora i onemogućavaju delovanje hormona na rast tumora. Zeleni čaj sadrži polifenole, uključujući katehine, koji smanjuju rast novih krvnih sudova koje hrane tumor. Osim toga, zeleni je čaj snažni antioksidant. Sveži đumbir i kurkumin, tj. indijski šafran, imaju snažno antizapaljensko dejstvo, Znači smanite unos masti (pre svega životinjskog porekla), soli i slanih namirnica, ne upotrebljavajte hranu koja je usled produženog čuvanja na sobnoj temperaturi sklona kontaminaciji gljivicama. Soljeno i dimljeno meso, kao i meso i ribu pečenu na plamenu možete upotrebljavati samo povremeno. Voće i povrće treba unositi dnevno od 400 do 800g (više od 5 porcija) tokom cele godine. Žitarice, mahunarke, korenasto i krtolasto povrće 600-800g nedeljno (više od 7 porcija). Preporuka je da riba bogata u omega-3 masnim kiselinama (losos, sardele, skuša, tuna) bude bar dva puta nedeljno u vašem jelovniku. Nekoliko jezgrovitog voća dnevno (3-5 badema, lešnika, oraha) i 3 kockice crne čokolade koja sadrži (70% kakaa i brojne antioksidanse i polifenole) su idealan dezert. S poštovanjem, Dr sc med Danijela Ristić-Medić

Imate slično pitanje? Postavite ga našim lekarima — besplatno.

Postavite pitanje